Klanjec, slikovito kulturno-povijesno središte zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, smjestio se na uzvisini podno ruševina srednjovjekovnog Cesargrada, na samoj hrvatsko-slovenskoj granici na rijeci Sutli. Tek pedeset kilometara udaljen od Zagreba, ovaj stari grad i danas čuva i nesebično nudi pogledu tragove svoje bogate prošlosti. Ovdje možete osjetiti duh plemenitaškog Zagorja i veličinu građanske kulturne i umjetničke tradicije.

Klanjec se prvi put spominje 1463. godine u ispravi kralja Matije Korvina, a više od tri stoljeća njegova je povijest vezana uz velikašku obitelj Erdödy, vlasnike Cesargrada i Novih Dvora Klanječkih.

Gradić izuzetnih obrtnika, sposobnih trgovaca i obrazovanog građanstva duhovno je okružje u kojem su se rodili dr. Ivan Broz i Franjo Iveković, autori prvog hrvatskog rječnika, Oton Iveković, veliki slikar hrvatske povijesti, kipar svjetskog glasa Antun Augustinčić koji je svom rodnom gradu ostavio umjetničku ostavštinu nastalu tijekom 50 godina njegova stvaranja i koja se danas može razgledati u Galeriji Antuna Augustinčića te istoimenom Studiju na Trgu Antuna Mihanovića. Posljednje dane svog života ovdje je proveo i autor hrvatske himne Antun Mihanović, a grob mu se nalazi u lijepo uređenom Spomen parku u središtu Klanjca.

Povijesnom jezgrom grada dominira velebno zdanje Franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije iz 17. stoljeća.

Posjetitelji koji dolaze u ovaj romantični biser Zagorja obično postaju prijatelji grada čiju ljepotu trajno ponesu sa sobom.

Jednokatni trokrilni samostan s unutrašnjim dvorištem dali su sagraditi braća, hrvatski ban Sigismund i Nikola Erdody 1630., a crkvu su odredili za mauzolej svoje obitelji. Samostan je jedan od prvih i najsačuvanijih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj. Iako su i samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu obnavljani više puta, sačuvali su svoj izvorni prostorni i stilski oblik.

Uz veliki broj sakralnih umjetnina, posebnu vrijednost čine sarkofazi obitelji Erdody, koji se po svojoj ljepoti mogu mjeriti s onim carske obitelji Habsburg u Beču.

Dva restaurirana sarkofaga (Sigismunda Erdodyja iz 1639. i Emerika Erdodyja iz 1690.) iznimna su umjetnička, pa tako i turistička atrakcija, kao i prostor u Franjevačkom samostanu u kojem se mogu vidjeti.

U okviru Samostana uskoro će se otvoriti novi postav Zavičajne zbirke Klanjec, u kojem će posjetitelji moći vidjeti umjetničko blago franjevaca, ali i grada.

Galerija Antuna Augustinčića izgrađena je 1970. godine i u njoj je izložen stalni postav djela Antuna Augustinčića, rođenog u Klanjcu, koji je svom rodnom mjestu poklonio cijelu umjetničku ostavštinu. Pored intimne plastike i portreta, posjetiteljima su vjerojatno najzanimljiviji njegovi monumantalni spomenici poput Mira ispred zgrade Un u New Yorku ili Spomenika seljačkoj buni u Gornoj Stubici. U vanjskom prostoru Galerije uređen je park skulptura.

Studio Galerije Antuna Augustinčića

Od rujna 2016., zahvaljujući projektu koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, može se razgledati i Studio Galerije Antuna Augustinčića, novoizgrađeni objekt u kojem je zbrinut restaurirani muzejski fundus te u kojem su objedinjene sve aktivnosti Galerije Antuna Augustinčića izvan stalnog postava.

Spomenik Antunu Mihanoviću, ilirskom pjesniku i političaru podignut je na glavnom gradskom trgu 1910. godine i djelo je kipara Roberta Frangeša Mihanovića. Trg nosi ime pjesnika, zanimljiva je arhitektonska cjelina koja je uređena 1996. godine kao zaštićena spomenička baština.

Spomen park Antuna Mihanovića

Staro Klanječko groblje koje je bilo u uporabi do 1954. godine danas je uređeno kao park i spomen područje, budući da su na njemu ostali sačuvani originalni grobovi Antuna Mihanovića i Otona Ivekovića, poznatog slikara hrvatske povijest, i rođenog Klanjčana.

Vinoteka, kušaonica vina i meda «Klanječka pelnica nalazi se na Trgu Antuna Mihanovića, u srednjovjekovnoj kuriji koju je obitelj Erdödy gradila sredinom 18. stoljeća kao svoju žitnicu.

U atraktivnom prostoru vinoteku su u zajedničkom projektu 2010. godine otvorili Grad Klanjec, Turistička zajednica grada Klanjca, Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanmjec i udruga vinara “Antun Mihanović” Klanjec. Namjenjena je degustacijama vina za organizirane grupe posjetitelja, ponudu domaćih kulinarskih specijaliteta, a u okviru vinoteke nalazi se i suvenirnica.

Za dodatne informacije:

Turističko-informativni centar grada Klanjca
Trg A. Mihanovića 2
49290 Klanjec
Tel: +385 49 551 002
Fax: +385 49 500 807
Mob. 098 460 247
E-mail: turizam@klanjec.hr

CESARSKA GORA smještena je sjeverno od grada Klanjca. Proteže se od rijeke Sutle na zapadu do Cesarske vesi na istoku. Najviši vrh, Japica, doseže 509 m nadmorske visine.

Cesarska gora odlikuje se velikom raznolikošću staništa koja su dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Na Cesarskoj gori i okolnom  području dosad je zabilježena prisutnost 37 vrsta lišajeva, 68 vrsta danjih leptira, 522 vrste noćnih leptira, 30 vrsta saproksilnih kornjaša, 12 vrsta vretenaca, 7 vrsta gmazova, 4 vrste vodozemaca, 71 vrsta ptica te 20 vrsta sisavaca.

Eko-staza Cesarskom gorom nalazi se u zaštićenom području značajnog krajobraza Zelenjak- Risvička i Cesarska gora. Namijenjena je ljubiteljima prirode različite dobi i interesa s ciljem rekreacije, edukacije i podizanja razine ekološke svijesti.

Staza je kružna i duga oko 4.5 kilometara. Uz stazu je postavljeno 8 edukativnih tabli kako bi se naglasila vrijednost i značaj  Cesarske gore i okolnog područja.

Bistro “Broz”, restoran uređen u autohtonom zagorskom stilu u centru mjesta
Vinogradarski podrum „Broz“ na padinama Cesarske gore iznad Klanjca

Adresa: Lijepe naše 24,
Kontakt: tel. 049 550 669, 098 21 022, 098 250 351

Ponuda: domaća jela, jela s ražnja, jela iz krušne peći i standardna kulinarska ponuda prema dogovoru

Više informacija: www.podrum-obitelji-broz.com

VILA ZELENJAK VENTEK

U kratkom roku Zelenjak je postao okupljalište trgovaca i gospodskog staleža iz malog gradića Klanjca koji je u to vrijeme bio poznat kao gospodarsko i kulturno središte Hrvatskog zagorja. Djed je također bio glazbenik te je sa svojom obitelji te je organizirao razne balove koji su se ljeti održavali na livadi uz rijeku Sutlu.

Obitelj Ventek poznata je također po glazbi, pa će Vas nerijetko pozdaviti pjesmom i sam vlasnik, također priznati zagorski glazbenik Branko Greblički Ventek.

Adresa: Risvica 1, Kumrovec
tel: 00385 049 550 747
fax: 00385 049 550 221

Više informacija: www.zelenjak.com

Sredjovjekovna utvrda građena sredinom 14. stoljeća na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad doline Sutle i današnjeg naselja Klanjec.

Prvi poznati vlasnici bili su grofovi Celjski, dok je zadnji vlasnik bila poznata obitelj Erdody koja grad napušta sredinom 17. stoljeća.

Posebna zanimljivost je da je utvrda spaljena u seljačkoj buni 1573. i to od strane vođe seljačkog ustanka Ilije Gregorića.

Kapela sv. Florijana iznad Klanjca prvi se put spominje u kanonskoj vizitaciji 1690. godine. Prema opisu arhiđakon koji ju pohodi 1691. kapela je zidana i ima boltu. Radi svoje majušnosti sa svake strane ima po jedan veliki prozor, kroz koje ljudi slušaju misu jer u kapelu stane tek nekoliko ljudi. Oltar kapele bio je zidan, s drvenim retablom, a na sredini je kip sv. Florijana koji drži škaf vode. Misa se u kapeli služila na blagdan sv. Florijana i u osmini Tijelova, a za kapelu je brinuo Mihael Vogić.

Sadašnja kapela izgrađena je iz temelja 1742. godine. Jednobrodna kapela s trostranim svetištem ima zvonik ugrađen u glavno pročelje. Zvonik je otvoren arkadama u prizemlju, a gornji katovi zvonika manjim prozorima. S južne strane je dograđena sakristija, a nad ulazom u kapelu je manje drveno pjevalište. Na pjevalištu, koru, postojale su i manje orgulje a svirala orgulja bila su ugrađena u ogradu kora. Unutrašnjost kapele prvotno je oličena bijelom bojom a 1803. izveden je klasicističkim zidnim oslikom koji sadrži mramorizaciju, prikaze svetaca u medaljonima te šablonsku dekoraciju, što je otkriveno nedavnim restauratorskim istraživanjem.

Želite li na najljepši način doživjeti Krapinsko-zagorsku županiju biciklom, preporučamo vam da odaberete jednu od ovdje predložene 21 rute u skladu s vašim željama i sposobnostima. Rute su ukupno duge oko 700 km i prekrivaju sve dijelove Županije, a većina prolazi atraktivnim zagorskim krajolicima po prometno neopterećenim asfaltiranim cestama. Iako mnoge rute uključuju zahtjevnije dionice po uzbrdicama radi uživanja u bajkovitim zagorskim vizurama s vrhova brežuljaka, ima i laganih ruta po ravnom ili blago valovitom terenu. Za one fizički sposobnije i ovisnike o adrenalinu nude se i dvije rute po šumovitim gorama Medvednici i Ivančici, koje uključuju dosta makadamske i zemljane podloge te oštrije uspone i nizbrdice.

Uz 21 rutu koja se odnosi samo na pojedine manje dijelove Krapinsko-zagorske županije nudimo vam i posebnu Kružnu županijsku rutu koja u obliku prstena prolazi cijelom Županijom i pokriva njene najljepše dijelove, a zbog veće duljine traži obilazak u nekoliko dana. Ruta pokriva sve tipove zagorskih krajolika od pitomih dolina rječica i potoka preko brojnih vinorodnih brežuljaka do šumovitih podnožja zagorskih gora. Ruta prolazi i pokraj većine glavnih atrakcija poput dvoraca Veliki Tabor i Oršić, crkvi u Mariji Bistrici, Pregradi i Belcu, spomenika Matiji Gubcu i Hrvatskoj himni, kao i najvažnijih muzeja Krapinskih neandertalaca i Etno sela Kumrovec. Dakle, sjednite na bicikl i uživajte u ‘Bajki na bike-u’.

web portal www.zagorjebike.com.hr.